JAT AIRLIFT
"Moravska i Raška Srbija"

Moravsko i Raško graditeljstvo i slikarstvo su dva najznačajnija stila u umetnosti Srednjovekovne Srbije.

Prvi dan: Pre podne, poseta manastirima Manasija, Sisojevac i Ravanica. Ručak u Ćupriji. Popodne nastavak putovanja do Kruševca i razgledanje Lazarevog grada i Lazarice. Večera, noćenje i doručak u Kruševcu.

Drugi dan: Pre podne, poseta manastirima Veluce i Ljubostinja. Nastavak putovanja do Vrnjačke Banje. Ručak, večera, noćenje i doručak u Vrnjačkoj Banji.

Treći dan: Pre podne, preko Kraljeva, odlazak do manastira Nova Pavlica i Gradac. Ručak u Raškoj. U toku popodneva poseta manastirima Sopoćani, Đurđevi Stupi i Petrovoj crkvi. Večera, noćenje i doručak u Novom Pazaru.

Četvrti dan: U toku prepodneva, odlazak za manastir Studenicu i nešto duže zadržavanje. Ručak u Mataruškoj ili Bogutovačkoj Banji. Popodne poseta manastiru Žiča i nastavak putovanja za Beograd.

Manastir Manasija je zadužbina despota Stefana Lazarevića, sina cara Lazara, iz 1406-1418. Opasan je debelim i dobro očuvanim zidinama sa 11 kula. Od veličanstvenog živopisa na 2000 m2 sačuvana je polovina, gde je predstava "Sveti ratnici" zastupljena u svim enciklopedijama. Ikonostas je lepo delo radionice Marković iz Požarevca, a slikano je 1863. godine. Kompleks predstavlja poslednji uzlet srpskog graditeljstva i slikarstva pred nastupajućom tragedijom.

Manastir Sisojevac je završen 1380, a osnivač i ktitor je bio iguman hilandarski Sisoje Sinajit. Njegovo grobno mesto je unutar crkve, uz južni zid. Zidno slikarstvo je skoro sasvim iščezlo u ruševinama i paljevinama, a ikonostas je lepo, savremeno delo.

Osnivač i ktitor manastira Ravanica bio je Sveti knez Lazar u osmoj deceniji XIV veka. Ispred oltara je ćivot sa njegovim Svetim moštima, a u crkvi su sahranjeni i njegov mlađi sin Vuk i Sveti Romilo Ravanički. Manastir je paljen i rušen 1396, 1398, 1436, 1686. i krajem XVIII veka. Reprezentativno zidno slikarstvo je završeno 1392. Ikonostas je iz kasnijeg vremena, urađen u radionici čuvenog Janje Molera. Iz jednog sačuvanog zapisa saznajemo da su Turci 1459. na 12 kamila odneli mnoge dragocenosti: "... sve samo zlato i srebro".

Lazarev grad sa crkvom Lazaricom nalazi se u centru Kruševca i sa velelepnim spomenikom Svetom knezu simboliše ovaj grad. Zidanje grada sa crkvom je dovršeno između 1376. i 1378. Zidno slikarstvo je iščezlo u paljevinama i rušenjima, a lep ikonostas je iz 1844. Monumentalni spomenik knezu Lazaru je iz 1971. godine i rad je čuvenog Nebojše Mitrića.

Manastir Veluce je osnovao despot Ivaniš, koga je car Dušan nazivao "roditeljem". To bi moglo biti sredinom XIV veka. Slikarstvo zidova je sa početka XV veka, a ikonostas iz 1834.

Manastir Ljubostinju je osnovala udovica kneza Lazara, kneginja Milica, 1390-1398. Ljubovstinja na staroslovenskom znači "mesto ljubavi", jer su se na ovom mestu, a na nekom vašaru, prvi put sreli i upoznali budući supružnici. Milica se po podizanju manastira, a nakon pogibije supruga, ovde zamonašila i osnovala veliku žensku monašku zajednicu od udovica kosovskih junaka. Slikarstvo na zidovima je iz 1392-1403, a ikonostas je lep klasicistički rad iz 1820. godine. U priprati crkve su dva lepo uređena grobna mesta u vidu sarkofaga. Tu počivaju, sa leve strane od ulaza, kneginja Milica (monahinja Eufrosinija) 1405, a sa desne strane čuvena i nesretna pesnikinja i brižni saradnik knjeginje Milice, Jelena (monahinja Jefimija).

Manastir Nova Pavlica podigli su braća Stefan i Lazar Musić, sestrići kneza Lazara, 1381-1387. Oni su 28/15. juna 1389. poginuli u Kosovskom boju i sahranjeni su ovde, u crkvi. Kasnije je i njihova majka, Dragana (monahinja Teodora) takođe tu sahranjena. Zidovi su islikani odmah po podizanju crkve, ali je slikarstvo delimično stradalo u paljevinama i rušenjima. Lep ikonostas su rezali čuveni duborezbari iz Debra u Makedoniji. Postavljen je zaslugom i novcem Svetog Nikolaja Žičkog (Velimirovića).

Manastir Gradac je nastao 1275. kao zadužbina Jelene Anžujske, žene kralja Uroša I, otuda i uticaj gotike u arhitekturi, a odakle Sveta Jelena potiče. Ovde se ona zamonašila po upokojenu Uroša i osnovala bolnicu za iznemogle i školu za mlade Srpkinje. U hramu je mermerni sarkofag gde je Sveta kraljica sahranjena. Zidno slikarstvo je u malim fragmentima očuvano, dok je originalni ikonostas iz vremena gradnje. Slikarstvo na njemu je rad od pre desetak godina.

Manastir Sopoćani pripada svetskoj baštini i pod zaštitom je UNESCO-a. Slikarstvo zidova iz 1270. predstavlja vrhunac celokupnog vizantijskog slikarstva, epohe "renesanse Komnena". Manastir je osnovao 1263. kralj Uroš I, unuk Stefana Nemanje, a sin Stefana Prvovenčanog. U hramu je sarkofag sa njegovim moštima, a tu je sahranjena i njegova majka Ana Dandolo iz čuvene venecijanske porodice.

Manastir Đurđevi Stupi je prva monumentalna građevina na području Rasa koju je podigao Sveti Stefan Nemanja Mirotočivi 1170. On je vladar koji je objedinio sva srpska plemena i ovde u Rasu osnovao prvu srpsku državu 1168. Crkva je bila veličanstvena, a sam manastir je podignut na bregu sa koga se pruža veoma lep pogled na celu Rašku. Manastir i crkva su nekoliko puta ozbiljno postradali, a u naše dane se preduzimaju sveobuhvatni i skupi radovi da se kompleksu vrati prvobitni izgled.

Postoji predanje da je Petrovu crkvu podigao još u I veku n.e. apostol Tit, učenik apostola Pavla. Smatra se za najstariju sačuvanu pravoslavnu bogomolju na srpskim prostorima. U njoj je Stefan Nemanja primio pravoslavlje, a tu se takođe 1197. odrekao prestola. U unutrašnjosti crkve se može videti fragmentalno slikarstvo iz tri sloja iz X-XIII stoleća.

Od postanka 1183. do danas, Studenica je bila najznačajniji srpski manastir. Zadužbina je tada Velikog župana, Stefana Nemanje. Starije zidno slikarstvo je iz 1209, i sa "velikim raspećem" na zapadnom zidu predstavlja vrhunac slikarstva toga perioda u Evropi. Drugi put je crkva oslikana 1569, a i ovo slikarstvo je značajan domet srpske umetnosti. Ikonostas je odličan rad iz 1837, kako drvorezbarstvo, tako i oslikavanje ikona koje je izveo Živko Pavlović. Ćivoti sa Svetim moštima Stefana Nemanje Mirotočivog, Stefana Prvovenčanog (monaha Simona) i Nemanjine žene i majke Prvovenčanog, Ane (monahinje Anastasije), nalaze se u crkvi. Bogata riznica se nalazi u konacima i pored mnogih pohara.

Manastir Žiču su osnovali sinovi Stefana Nemanje, Stefan Prvovenčani i Sveti Sava, 1208-1212. Kada je srpska arhiepiskopija obezbedila samostalnost 1219. godine, manastir postaje sedište srpske crkve i u njemu se krunišu svi potonji srpski vladari. Usled najezde Mongola 1253, sedište crkve se seli u Peć na Kosovu i Metohiji. Freske su iz dva perioda – 1220 i 1310. i imaju veliku vrednost. Nažalost, freske i ikone i prebogata riznica skoro su sasvim iščezli u mnogim poharama i paljevinama. Na stotine ikonopisačkih radionica danas rade na prostorima gde žive Srbi, ali je ova u manastiru Žiča najznačajnija.

Cena u evrima, po osobi

Soba

Broj osoba

3-8

9-13

14-18

18+

1 / 1

582

303

257

254

1 / 2

258

290

244

241


U cenu je uključeno:

  • minibus/autobus (po kategorijama)
  • hoteli ***, ****, **** na bazi HB, FB, HB
  • 3 ručka
  • vodič

Informacije i rezervacije

Telefon:

+381 (0)11 32 32 179, 33 49 151

Fax:

+381 11 32 32 579

e-mail:

airlift@jat.com

Kada su cene izražene u evrima, plaćanje je u dinarskoj protivvrednosti po BSR (Bank Sales Rate - bankarski prodajni kurs), iz vazduhoplovnog rezervacionog sistema Amadeus na dan preuzimanja dokumenata za putovanje.

Za sve aranžmane važe Opšti uslovi putovanja Jat Air Lift-a.

Izaberite svoje putovanje
Zemlja
Grad
Od
dan        mesec
Do
dan        mesec
© JAT AIRLIFT 2006 | designed & produced by MASSVision, powered by cMASS